Za manje od dve godine, u Evropu će novom maršrutom, zaštićenom od tranzitnih rizika, poteći prvi gas – najavio je u utorak Aleksej Miler, prvi čovek ruskog „Gasproma“.
Do kraja marta kompanija „Saut strim transport“, operater projekta izgradnje podvodnog dela gasovoda „Južni tok“, potpisaće ugovor o polaganju cevi prve linije, kao i za snabdevanje cevima druge linije gasovoda. To pokazuje da, bez obzira na sve prepreke i „kočenja“ jedne od najvećih investicija u energetici, „Južni tok“ se teško može zaustaviti. Njegov značaj, više nego očigledno, nema samo energetski, već i finansijski značaj za ceo Stari kontinent.
Kako prenose ruski mediji, potpisivanje ugovora o početku radova ispod Crnog mora na sastanku Nadzornog odbora kompanije „Saut strim“ je odobrio šef „Gasproma“ Aleksej Miler. Ugovor za postavljanje prve linije uključuje radove na uređenju izlaza na obalu i izgradnju tehnoloških postrojenja za četiri linije morskog gasovoda na obalama u Rusiji i Bugarskoj.
- Projekat „Južni tok“ sigurno se kreće napred. Do kraja marta ove godine biće potpisani ugovori za postavljanja prve linije i isporuku cevi za drugu liniju – istakao je Miler, naglašavajući da će već za manje od dve godine novom maršrtutom u Evropu poteći prvi gas.
Ruska državna agencija Itar Tas prenosi da su ruske kompanije već dobile narudžbine, vredne 500 miliona evra za isporuku cevi za prvu liniju gasovoda „Južni tok“.
- „Južni tok“ je ekonomski, bezbednosni i energetski interes Evrope – kaže, za „Novosti“, Dušan Bajatović, generalni direktor „Srbijagasa“.
- Bez obzira na to koja će od evropskih zemalja učestvovati u ovom velikom investicionom projektu, njegova izgradnja biće nastavljena. Ovaj gasovod nema alternativu, i to zna i Evropa.
U Evropskoj komisiji tvrde da su sporazumi koje je Rusija potpisala s nekoliko zemalja, uključujući Srbiju, o izgradnji „Južnog toka“ protivni propisima EU. S druge strane, Rusija naglašava da su ugovori za „Južni tok“ sa aspekta međunarodnog prava isti kao sporazum koji je EU sklopila s Rusijom o gasovodu „Severni tok“, koji snabdeva Nemačku ruskim gasom.
Revizija bilateralnih sporazuma s Rusijom oko „Južnog toka“, koju Brisel zahteva od svojih članica, pre svega zbog poštovanja principa konkurencije, ne odnosi se u ovom trenutku direktno na Srbiju, s obzirom na to da naša zemlja još nije član EU. Obaveze naše zemlje, međutim, proizlaze iz članstva u Energetskoj zajednici. To pitanje će, uostalom, svakako biti pokrenuto i tokom pristupnih pregovora, jer će Beograd u svemu, pa i u ovome, morati da se usaglasi se evropskim pravilima.