Redovna godišnja konferencija ruskog ministra inostranih poslova za strane novinare bila je mahom posvećena pitanjima Sirije, dok temu nije promenio jedan bugarski novinar koji je situacijuna Balkanu ilustrovao anegdotom da je Srbija slična telefonu „nokija” – svake godine je sve manja.
Lavrov je odgovorio da na Balkanu i dalje postoji mnogo problema koji su se pojavili nakon raspada Jugoslavije i koji se vrlo teško rešavaju. On smatra da je raspad bio uslovljen greškama koje su pravljene unutar zemlje ali i „u velikoj meri pod uticajem spoljnih faktora”.
Nabrajajući probleme u regionu, Lavrov je posebno istakao Bosnu i Hercegovinu i Kosovo i dodao da će Rusija učiniti sve da Balkan bude stabilan.
„Rusija tome aktivno doprinosi na različitim nivoima, i spremna je da podrži procese između Beograda i Prištine koji su započeti uz podršku EU.”
Lavrov je još jednom ponovio poznati ruski stav da Srbi i drugi narodi na Balkanu treba sami da određuju svoje interese i da se rukovode tim interesima pri donošenju životno važnih odluka.
Osvrćući se posebno na situaciju na Kosovu i Metohiji, šef ruske diplomatije je rekao da Rusija „ne može ništa ni da zabranjuje ni da nameće Srbima ili drugim narodima”.
Rusija će podržati njihov izbor, koji mora da bude u skladu sa ranije usaglašenim međunarodnim okvirima.
Ocenjujući odnose sa Srbijom, Lavrov je rekao da se dijalog između dve zemlje stalno obogaćuje i da se sada vodi još i na parlamentarnom nivou. Činjenicu da se češće sretao s Vukom Jeremićem nego sa Ivanom Mrkićem diktirala je potreba organizacije predsedavanja Srbije OEBS-omi kandidatura Jeremića za predsedavajućeg Generalne skupštine UN. Odnosi sa Mrkićem nisu „ni manje intenzivni ni manje poverljivi”, naglasio je Lavrov, dodajući da ga je Mrkić pozvao da poseti Srbiju i da će on iskoristiti poziv.
Lavrov o „Južnom toku”
Govoreći o primedbama Evropske komisije koja je upozorila Rusija da u skladusa trećim energetskim paketom EU, „Gasprom” nema pravo da poseduje gasovod i da istovremeno distribuira gas, ruski šef diplomatije je istakao da bi se rešenje veoma lako našlo, ako bi se problem depolitizovao.
Evropa ima pravo da uređuje situaciju na svojoj teritoriji onako kako njoj odgovara, ali se zakoni ne mogu sprovoditi retroaktivno, nakon što su u izgradnju gasovoda uložene ogromne investicije.To, između ostalog, protivreči i sporazumima o investicijama koje je Evropa ranije potpisala, rekao je on.
Lavrov je dodao da Moskva i Brisel treba da traže „rešenje koje neće protivrečiti ugovorima potpisanim između ruske vlade i vlada Srbije i zemalja EU koje učestvuju u projektu”i da su se u Moskvi nedavno sreli evropski komesar zaenergetiku Ginter Etinger i ruski ministar energetike Aleksandar Novak i dogovorili se da osnuju radne grupe za razmatranje „pravnih itehničkih pitanja”.
(Politika)