Koliko su tačne tvrdnje da bi već početkom oktobra EU mogla da smekša sankcije prema Rusiji, a tako i olakša život svojim poljoprivrednicima i izvoznicima uopšte, znaće se već u petak 26. septembra kada će predstavnici starog kontinenta i Kanade imati na dnevnom redu sankcije protiv Rusije. Na samitu EU-Kanada raspravljaće se o situaciji u Ukrajini, a posle toga će biti reči i o ublažavanju sankcija. Evropu će predstavljati predsednik Evropskog saveta Herman van Rompej i evrokomesar Žoze Manuel Barozo.
Da postoji izvesno otopljavanje i „dobra volja“, vidljivo je i u izveštaju iz štaba NATO u Briselu u kojem tvrde da su zabeležili značajno smanjenje broja ruskih vojnika u Ukrajini, mada ih „zabrinjava“ što je još uvek mnogo ruskih jedinica u blizini ukrajinske granice. Iako ima još puškaranja, obe zaraćene strane se polako povlače iz tampon zone koja sa svake strane treba da bude „debela“ po 15 kilometara. Povlačenjem artiljerije iz tog pojasa omogući će građanima miran san, bez granata. I dalje se mogu čuti međusobna optuživanja, ali je sada daleko mirnije nego pre nedelju dana.
Istovremeno je iz Tokija stigla vest jedna drugačija vest, da je Japan uveo sankcije prema četiri ruske banke: Zberbanci, VEB (banci za spoljnu trgovinu), Gasprom banci i Roselhoz banci. U Moskvi su razočarani uvođenjem novih japanskih sankcija, a u Ministarstvo spoljnih poslova RF ističu da je to „nedruželjubivi korak“.
- Odluka japanske vlade je nelogična kad se vidi da su, kada je reč o Ukrajini, 5. i 19. septembra u Minsku postignuti konkretni mirovni dogovori za obezbeđenje prekida vatre na jugoistoku Ukrajine – kažu u Ministarstvu spoljnih poslova RF. U Moskvi aludiraju da su tu odluku u Tokiju doneli na sugestiju Vašingtona pa ističu da nove sankcije svedoče da japansko rukovodstvo ne vodi samostalno spoljnu politiku. U Moskvi objašnjavaju da će veliku štetu imati i japanski privrednici koji izvoze u RF.
Očigledno je da su Japanci bili jako nezadovoljni zbog ruskih vojnih manevara na dalekom istoku u kojima učestvuje više od 100.000 vojnika i oficira, a jedan od zadataka vežbe je priprema odbrane Kurilskih ostrva. To je inače teritorija koju Tokio već skoro pet decenija traži od Moskve.
Na jednom od kurilskih ostrva Iturupu boravio je Sergej Ivanov, rukovodilac predsedničke administracije i bivši ministar odbrane RF. Ivanov je stigao na Iturup u sredu, a na tom ostrvu je otvoren novi aerodrom.
Tokio tradicionalno negoduje kad god stigne neki visoki ruski rukovodilac na Kurile jer Japan i dalje smatra taj arhipelag svojom teritorijom. Osim Iturupa, Japan traži Kunašir, Šikotan i Habomai. Interesantno je da je Nikita Hruščov u svoje vreme kao sovjetski lider predlagao Japanu da uzmu dva ostrva i da se potpiše mirovni dogovor ali u Tokiju nisu hteli. Kurilska ostrva su ušla u sastav SSSR-a posle Drugog svetskog rata.
KAŽNjAVANjE PUTINOVOG PRIJATELjA
Italijanske vlasti blokirale su imovinu milijardera iz Rusije Arkadija Rotenberga (63) koji je na spisku ljudi pod sankcijama EU i SAD. Vrednost njegove imovine u Italiji se procenuje na 30 miliona evra. Osim vila, stanova i hotela, Rotenbergu su blokirani i računi u italijanskim bankama. Iako hotel ruskog oligarha „Berg lakšeri“ u centru Rima nastavlja da radi, sav novac od zarade će biti zamrznut. Vlasti Italije tvrde da će mere protiv Rotenberga trajati sve dok se ne skinu sankcije EU prema Rusiji.
Pod sankcijama su i Rotembergova kiparska kompanija „Olpon investment limited“ i „Aurora 31“, a zapečaćeni su mu stanovi i vile u Kaljariju na Sardiniji, zatim dve vile u Arzakeni, takođe na Sardiniji kao i vila u Tarkviniji, nedaleko od Lacija.
Pre par dana italijanski listovi su pisali da braća Rotenberg Arkadij i Boris nisu mogli zbog sankcija da kupe fudbalski klub Bari. Boris Rotenberg je predsednik ruskog fudbalskog kluba „Dinamo“ iz Moskve, a Arkadij Rotenberg je predsednik hokejaškog kluba „Dinamo“. Svojevremeno su svi klubovi „Dinamo“ u SSSR-u bili pod patronatom policije.
Osim braće Rotenberg na spisku sankcija su i drugi Putinovi prijatelji iz Sankt Peterburga, akcioneri banke „Rusija“ Jurij Kovaljčuk i Nikolaj Šamalov, biznismen Konstantin Malofejev, najveći trgovac naftom Genadij Timčenko, predsednik Ruskih železnica Vladimir Jakunjin i drugi.
Arkadij Rotenberg je na ovogodišnjoj Forbsovoj rang-listi milijardera u Rusiji na 27. mestu. Njegova imovina se procenjuje na četiri milijarde dolara.
Milijarder Arkadij Rotenberg je po profesiji sportski trener borilačkih veština. Kasnije je postao doktor pedagoških nauka, autor je više od 30 radova o metodici treniranja, ali ga mnogi znaju po tome što je svojevremeno trenirao sa Putinom džudo u Sankt Peterburgu. Njegov brat Boris ima pored ruskog i finsko državljanstvo. Veliki deo biznisa braće Rotenberg je vezan za „Gasprom“ ili druge državne kompanije.
RESTRIKCIJE
U glavnom gradu Ukrajine svakodnevno se isključuje struja po dva sata. Glavni razlog je znatno veća potrošnja nego trenutna proizvodnja struje, a termoelektrane nisu mogle da dobiju dovoljne količine uglja zbog ratovanja u Donbasu, pa sada elektrane ne rade punim kapacitetom.
OKTOBARSKI SUSRETI
Ruski predsednik Vladimir Putin potvrdio je da će prisustvovati azijsko-evropskom samitu (ASEM) koji će 16. i 17. oktobra biti održan u Italiji, što će biti njegov prvi susret sa zapadnim liderima otkako se ukrajinska kriza dramatično produbila proteklog leta. Putin se sastao sa američkim predsednikom Barakom Obamom i drugim zapadnim liderima početkom juna u Francuskoj povodom obeležavanja 100-godišnjice početka Prvog svetskog rata, ali od tada se nije susreo „oči u oči“ ni sa jednim zapadnim liderom. Ruski predsednik je odlučio da ne prisustvuje ovonedeljnom zasedanju Generalne skupštine UN u Njujorku.
(Novosti)