Udruženje sindikata penzionera Srbije uputiće narednih dana inicijativu za ocenu ustavnosti vladine namere da im smanji penzije veće od 25.000 dinara.
Penzioneri s čekovima većim od 25.000 dinara, kojima će penzije do kraja godine biti progresivno umanjene, ostali su, kažu, uskraćeni za objašnjenje – da li će im država jednog dana vratiti to što će im uskoro uzeti. Ukoliko niko iz vlade ne odgovori na ovo pitanje penzioneri će, kako se čulo na jučerašnjoj konferenciji za novinare Udruženja sindikata penzionera Srbije, uputiti Ustavnom sudu inicijativu za ocenu ustavnosti ovakve vladine odluke, jer su uvereni da im se ugrožava zakonom zagarantovano pravo – pravo na penziju.
Ako im ne pomogne domaći sud, ići će do Strazbura, poručeno je juče s ove konferencije.
Penzioneri će se Ustavnom sudu žaliti i zbog najave Agencije za privatizaciju da će imovina PIO fonda biti rasprodata, što je nedopustivo, jer je sve to građeno parama radnika koji su uplaćivali doprinose dok su radili, a sada su u penziji.
Upitani, kada bi ova inicijativa Ustavnom sudu mogla da bude upućena, Živomir Tešić, zamenik predsednika ovog udruženja kaže, da se samo čeka konačna odluka vlade koliko će smanjenje biti i da takvu odluku izglasaju poslanici u Skupštini.
„Sve je već spremno za predstavku. Više od 600.000 penzionera u Srbiji podržava ovu odluku. Državi će se ukoliko ne odluči da vrati ovo što sada uzima, dogoditi ono što im se desilo i s vojnim penzionerima koji su tužili državu i dobili spor, pa država sada uz osnovni dug mora da im isplaćuje i kamate“, kaže on.
Odlukom da se oporezuju penzioneri koji imaju 45.000 ili 85.000 dinara penziju, država će napraviti dodatne socijalne slučajeve i približiti ih onima koji su već egzistencijalno ugroženi, upozorio je Milan Nenadić, predsednik Saveza penzionera Vojvodine.
„Koja to zemlja u svetu smanjuje plate i penzije i tako štedi, kada se time smanjuje i potrošnja i PDV-a. Pa čime vlada misli da puni budžet i koji će to investitor da dođe u zemlju gde penzioneri izdržavaju vladu“, pita Nenadić.
Ukoliko država i na ovaj način zakine penzionere, oni će biti dvostruko oštećeni.
„Država umanjuje penzije, pa onda penzionerima uzima i ono što su zakonom zaradili. To je onda više nego dovoljan razlog da oko 600.000 penzionera koji primaju penziju veću od 25.000 dinara tuže državu domaćim i stranim sudovima“, kaže on.
Umesto da se štedelo na drugoj strani, uzima se od penzionera, pa ko je, pita on, čuo da su od lokalnog do republičkog nivoa ukinute nadoknade za članstva u nadzornim odborima, a većina onih koji su u tim odborima imaju vrlo velike plate. On kaže da nisu tačni ni navodi pojedinih ministara koji predstojeće umanjenje penzija pravdaju time što su one 2008. godine povećane za 10 odsto.
„Penzije jesu pre šest godina vanredno usklađene za 10 odsto, ali je to povećanje „pojedeno” već naredne godine pošto su penzije bile zamrznute. Od 2010. godine one se usklađuju samo sa po pola procenta, tako da su penzioneri realno oštećeni za oko 20 odsto, što je mnogo više od zakonskog povećanje od 10 procenata“, kaže Nenadić.
Marija Todorović, potpredsednik Udruženja kaže da je novi zakon o PIO vrlo loš i da je sramota da se kažnjavaju oni koji su radili po 40 godina, a nemaju 65 godina starosti, zbog čega će morati da plaćaju penale državi, te pita kako je moguće da su to poslanici uopšte prihvatili.
Progresivno umanjenje penzija privremena mera
Upitan da li je progresivno umanjenje penzija privremena ili trajna mera, Moma Čolaković, poslanik PUPS-a u Skupštini Srbije, tvrdi za „Politiku” da je u vladi rečeno da se radi o privremenoj meri, te da treba očekivati da se poboljšanjem ekonomske situacije penzionerima vrate njihova stečena prava i na to obračunavaju nova usklađivanja penzija, kada ih bude.
S druge strane „Politika” iz izvora bliskih Ministarstvu finansija saznaje da je ova odluka trajna te da je vlada zbog povećanja penzija 2008. godine za 10 odsto trajno htela da se oslobodi ovog balasta i rastereti budžet.
I kada penzije jednog dana budu odmrznute, oni kojima su one umanjene, mogu da računaju na usklađivanje po nižoj osnovici.
(Politika)