Svaki drugi konobar u Srbiji radi na crno, a oni koji su prijavljeni ne zarađuju ni minimalac! „Zahvaljujući“ ovim, zvaničnim, podacima ne čudi što se procenjuje da gotovo 20.000 naših ljudi u svetu radi u ugostiteljstvu i turizmu.
Najniže plate u Srbiji su upravo u ugostiteljstvu i turizmu – 24.500 dinara, što je upola manje od proseka. Konobari ni u najpopularnijim kafićima ne mogu da zarade više od 20.000 dinara. Zanimljivo je da uprkos tome što su primanja u ovoj delatnosti najmanja, najviše ljudi u toj oblasti radi na crno! Još je veći paradoks da Inspekciji rada konobari, od svih radnika, najmanje prijavljuju gazde!
„Na crno najčešće rade NK i građevinski radnici, kao i trgovci, konobari, šankeri i ostale delatnosti ugostiteljstva i turizma“, kaže Dragoljub Peurača, direktor Inspektorata za rad.
„Rad na crno mora da se prijavi dok zaposleni radi, a ne tek kada ga gazda istera, jer inspektor mora da ih zatekne pri radu na crno i donese rešenje ili pokrene prekršajni postupak protiv poslodavca. Od 5.632 radnika „na crno“ sa njih 4.748 su nakon posete naših inspektora poslodavci sklopili ugovor o radu. Nažalost, radnici se u malom broju slučajeva obraćaju inpekciji rada u strahu od gubitka posla.“
Uprkos tome što u Srbiji za konobare, kuvare i hotelijere nema dovoljno posla, sve više dece upisuje upravo ovakve stručne škole. Posle volontiranja ili prakse, većina konkuriše za rad u inostranstvu.
Naši ljudi rade na brodovima za krstarenje, u avio-kompanijama, hotelskim lancima i restoranima. Još pre dve decenije pokrenuo se lanac kojim u Rusiju, SAD, Veliku Britaniju i Bliski istok, odlaze naši poslastičari, konobari, kuvari, pomoćno osoblje, animatori, sobarice, stjuardese, šankeri, perači sudova, čuvari plaža, čistači bazena, ali i menadžeri. Nikada nijedan od njih nije podneo prijavu Inspekciji rada.
„Inspektoratu za rad se nisu obraćali ugostiteljski radnici iz Srbije koji rade u inostranstvu, poput građevinaca u Sočiju“, kaže Peurača.
Za život ne brinu
Radnici najčešće podnose prijave zato što rade „na crno“, a na drugom mestu je neredovna isplata zarada. Zaposleni se žale i zato što im se menjaju ugovori o radu, a na četvrtom mestu je prekovremeni rad. Tek na petom mestu nalaze se prijave za neodgovarajuće uslove rada, dok se lična zaštita nalazi na poslednjem mestu.
(Novosti)