Od ulaska Hrvatske u Evropsku uniju, 923 lekara zatražilo je dokumentaciju za rad u inostranstvu, dok ih je istovremeno svega 135 iskazalo interes za dolazak, najviše iz susednih zemalja koji imaju hrvatsko državljanstvo.
Najčešće odlaze anesteziolozi, radiolozi, hirurzi i ginekolozi, prosečne starosti 39 godina, oba pola, kažu u Hrvatskoj lekarskoj komori (HLK).
Njih 60 odsto su bolnički doktori, a svega 11 odsto lekari porodične medicine i hitne službe, koji se manje odlučuju za odlazak. Ali, kako piše agencija Hina, Hrvatsku napuštaju i nezaposleni lekari kao i oni bez specijalizacije.
Predsednik HLK dr Hrvoje Minigo upozorava da bi se Hrvatska uskoro mogla suočiti s ozbiljnim problemom nedostatka doktora medicine i zdravstvenih radnika.
„Nadamo se da to neće dovesti do kolapsa zdravstvenog sistema, ali može ugroziti dostupnost i kvalitet zdravstvene zaštite i pogoršati stanje s listama čekanja“, upozorava Minigo. Od 135 lekara koji su zainteresovani za rad u Hrvatskoj, više od 60 odsto je hrvatskih državljana koji su se školovali u Bosni i Hercegovini i Srbiji, a državljana EU je izuzetno malo.
U većini slučajeva za dolazak su zainteresovani lekari koji još nisu stekli specijalizaciju, a u HLK objašnjavaju malu zainteresovanost složenim postupkom priznavanja stručnih kvalifikacija.
Predsednik HLK smatra da je ovakve trendove uzrokovalo nezadovoljstvo lekara svojim položajem, ali i činjenica da godinama bezuspešno pokušavaju da dobiju granski kolektivni ugovor. „U poslednjih deset godina dva puta su štrajkovali za bolje uslove rada i adekvatnu platu. Iako su svesni da u vreme recesije moraju da dele sudbinu svojih sugrađana, doktori prema sebi očekuju bolji odnos“, podseća Minigo.