Uprkos tome što je evropski komesar za susedstvo i pregovore o proširenju Johanes Han predsedniku Tomislavu Nikoliću preneo jasan stav da Srbija neće moći da postane deo EU dok ne reši pitanje Kosova i Metohije, srpska vlast ne očekuje da će Brisel „crno na belo“ ispisati zahtev za priznavanjem kosovske državnosti.
Uz to, u ovom momentu niko pouzdano ne zna koje će tokove poprimiti pregovori sa EU o članstvu i šta će se sve udenuti u poglavlje 35, koje se tiče normalizacije odnosa sa Prištinom, ali se pretpostavlja da će očekivanja o kojima je govorio Han biti „upakovana“ u formulacije koje će svako moći da tumači na svoj način.
Poruke i direktnije od ove Hanove, Beograd je mogao da čuje i do sada u mnogim prilikama, ali, istina, stizale su od evropskih zvaničnika „nižeg“ ranga. Nemački parlamentarci nikada nisu krili da iza kompromisne konstrukcije: „pravno-obavezujući dokument“ koji treba da se potpiše sa Kosovom zapravo stoji namera priznavanja i da je sve uvertira i pripremanje terena „za veoma teške odluke“. Šta, onda, znači, kada stav Brisela ogoljeno saopštava njen komesar za pregovore o proširenju?
Ministarka za evropske integracije Jadranka Joksimović kaže, za „Novosti“, da pitanje priznavanja KiM nije definisano kao uslov u pregovorima o pristupanju EU, posebno imajući u vidu da ni neke države članice Unije nisu priznale nezavisnost Kosova:
- Kao uslov se može nazvati implementacija Briselskog sporazuma, koja ne znači priznavanje KiM i oko toga je naša strana bila jasna. Sporazum je i potpisan zato što mi ne priznajemo Kosovo ali želimo da kroz politički dijalog normalizujemo odnose sa Prištinom i unapredimo položaj naših ljudi na KiM. Pregovarački okvir je definisan i mi očekujemo da poglavlje 35 prati ostvarene rezultate u normalizaciji.
Hanov stav nije iznenadio Lasla Vargu, zamenika predsednika skupštinskog Odbora za evropske integracije, jer je, kako kaže, takav zahtev već „indirektno“ naveden u zvaničnim evropskim dokumentima:
- U našem pregovaračkom okviru stoji da Priština i Beograd ne treba jedan drugome da blokiraju članstvo u EU. Ne očekujem da će se do kraja srpskog puta ka EU „crno na belo“ ispisati uslov priznavanja kosovske državnosti, već pretpostavljam da će se on pojaviti u momentu učlanjenja – kroz obavezivanje Srbije da i Kosovo može postati deo EU.
Iako je Srbija proteklih godina kao argument koristila činjenicu da ni pet država iz redova EU ne priznaju Kosovo, Varga podseća da su i te države u ime EU prihvatile da se sa Kosovom zaključi Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju, pa će to jednog dana morati i Srbija.
ČEPURIN: RUSIJA IMA ČVRST STAV
Rusija ima čvrst i pouzdan stav o nepriznavanju Kosova – izjavio je juče ambasador Rusije Aleksandar Čepurin. On je naveo da „za sve u svetu postoji pravno obavezujuća Rezolucija SB UN 1244“, čija je suština da se Kosovo nalazi pod suverenitetom Srbije.
- U skladu sa svim važećim međunarodnim dokumentima Kosovo je deo Srbije – rekao je ruski diplomata.