Šef diplomatije SAD za vreme hladnog rata sa SSSR-om smišljao je kako da bombarduje Havanu zbog njene intervencije u Angoli.
Američki državni sekretar Henri Kisindžer je pre skoro 40 godina detaljno razradio plan vazdušnih napada na Havanu pri čemu je savetovao da treba „razlupati Kubu”, otkrivaju upravo objavljena vladina dokumenta sa kojih je skinuta oznaka tajnosti.
Kisindžer (91), dobitnik Nobelove nagrade za mir zbog uloge u završetku Vijetnamskog rata, bio je toliko ljut zbog kubanske vojne intervencije u Africi da je 1976. sa drugim visokim zvaničnicima napravio nacrt odmazde. Tadašnjeg predsednika Džeralda Forda savetovao je da SAD pre ili kasnije moraju da „slome Kubance”.
Otkriće je podržalo tezu Kisindžerovih kritičara o tome da je Nobelova nagrada za mir otišla jednom od najratobornijih američkih zvaničnika, ako ne i samom ratnom zločincu. Dok je Kisindžer kreirao američku bezbednosnu i spoljnu politiku, na jugoistočnu Aziju izručeno je četiri miliona tona bombi, nemilosrdno su gađane civilne mete i sa zemljom sravnjivana čitava sela uključujući ilegalno bacanje tepih-bombi na Kambodžu.
Sa CIA je radio na svrgavanju Salvadora Aljendea i sprovođenju državnog terora u nekoliko zemalja Latinske Amerike da bi se suzbio svaki levičarski uticaj. Podržavao je diktatorske režime od Pakistana do Pinočeovog Čilea.
Sada materijali Predsedničke biblioteke Džeralda Forda, obelodanjeni na zahtev jedne istraživačke grupe, otkrivaju i da je oformio radnu grupu koja je radila na bombardovanju kubanskih luka i vojnih položaja, slanju marinaca u Gvantanamo, vojnu bazu SAD na Kubi, i vojnoj blokadi karipskog ostrva.
Kisindžer je jasno predvideo da bi sve to moglo da znači otvoreni sukob sa SSSR-om jer je to bilo vreme hladnog rata kada je Moskva izrazito podržavala komunistički režim Fidela Kastra uspostavljen u američkom dvorištu posle revolucije 1959. godine.
Koliko 1962. godine, dve sile zamalo su uvukle svet u rat do istrebljenja zbog američkog protivljenja instaliranju sovjetskih nuklearnih raketa na Kubi. Godinu dana ranije, SAD su bezuspešno probale da svrgnu Kastra.
Kisindžer, koji je predvodio diplomatiju SAD od 1973. do 1977. i bio tamošnji savetnik za nacionalnu bezbednost od 1969. do 1975. godine, razmišljao je da tajnim kanalima uspostavi komunikaciju sa Kastrom. Od toga je odustao čim je čuo da je Havana 1975. godine u Angolu poslala vojnike kao ispomoć tamošnjim levičarskim snagama u sukobu sa desničarskom gerilom i Južnom Afrikom, podseća „Njujork tajms”.
To što se Kuba uključila u zbivanja u Africi suprotno želji SAD, Kisindžer je shvatao gotovo kao ličnu uvredu i bio je apsolutno besan. Piter Kornbluh, autor knjiga o američkoj politici prema Čileu i Kubi i direktor ogranka za Kubu unutar Nacionalnog bezbednosnog arhiva (nevladin arhiv), kaže da je Kisindžer krajnje agresivno govorio o kazni koja se mora naneti neposlušnom režimu u susedstvu.
„Na samom kraju zaista izvanrednih napora za normalizaciju odnosa, Kisindžer je bio uvređen što je jedna mala zemlja mogla da sruši njegove planove za Afriku”, ocenio je Kornbluh dodajući da se sekretar pripremao da „imperijalnu silu SAD” povede na Kubu.
On smatra da je Kisindžer bio spreman da posle izbora za predsednika 1976. predloži rat protiv Kastra, ali da mu je ideja propala jer izbore nije dobio Ford, već demokratski kandidat Džimi Karter. Materijali otkrivaju i da je Kisindžer, koji je odbio da komentariše ova saznanja, savetovao vrhu države da napad mora biti silovit i odlučan „jer nećemo dobiti nagradu ako vojnu silu koristimo umereno. Ako se odlučimo za blokadu, ona mora biti nemilosrdna”.
Istoričari smatraju da je ovo vrlo značajno otkriće jer su se pojavili dokazi da je Amerika mogla da uđe u rat sa Kubom ili SSSR-om baš u trenutku kada je završavala vijetnamsku avanturu. Frenk Mora, nekadašnji zvaničnik Ministarstva odbrane, danas direktor Latinoameričkih i karipskih studija na Međunarodnom univerzitetu Floride, kaže da su ga vojni planovi Kisindžera ostavili bez teksta:
„Kada čujete da je Kisindžer govorio kako je govorio, pomislite da mora da je Kuba izvršila invaziju na ceo kontinent.”
Iako godinama nije u vrhu američke politike, Kisindžer i dalje pobuđuje veliku pažnju kao jedan od najcenjenijih autora na temu međunarodnih odnosa. Kao zagovornik realpolitike i ravnoteže snaga među velikim silama, oglasio se i povodom sukoba u Ukrajini ocenivši da ona treba da bude finlandizovana, odnosno neutralna da ne bi provocirala konflikt između Zapada i Kremlja.
Upravo je izašla i njegova nova knjiga „Svetski poredak” u kojoj je propustio da objasni ono što je čitaoce najviše zanimalo, a to je zašto su Ričard Nikson i on produžavali i eskalirali Vijetnamski rat.
Na pitanje o svojoj ulozi u tragediji sa ogromnim brojem nastradalih neboraca i optužbama da je ratni zločinac, Kisindžer je odgovorio da je Obama napao više meta nego Nikson kao i da je u Kambodži stradalo manje civila nego u udarima dronova sadašnjeg predsednika.
(Politika)