Policajci iz okoline Sent Luisa koji su ove sedmice rasterivali nenaoružane afroameričke demonstrante ličili su na američke vojnike u Iraku i Avganistanu. Čuvari reda i zakona ušli su među građane u borbenim vozilima i u punoj ratnoj opremi, sa automatskim puškama i gas-maskama, pokazujući da rasni sukobi u Americi još tinjaju i da se tamošnja policija sve češće ponaša kao armija.
Ime malog grada Fergusona u široj oblasti Sent Luisa obišlo je svet u subotu kada je jedan tamošnji policajac na ulici ubio crnog tinejdžera. Usledili su uglavnom mirni protesti, na koje je policija Fergusona odgovorila silom, gumenim mecima, dimnim bombama i suzavcem. Izveštači američkih medija opisali su ulice Fergusona rečima da je Srednji zapad počeo da liči na Bliski istok. Sveštenik Baptističke crkve iz Sent Luisa izjavio je da njegov grad liči na „Irak, Bejrut, Izrael, Gazu”.
Posle velikog pritiska javnosti i apela predsednika Baraka Obame da se smire strasti, država Misuri je promenila taktiku. Umesto da uglavnom beli policajci u punoj borbenoj opremi zastrašuju crne demonstrante, Misuri je u četvrtak rešio da kontrolu nad gradom preuzmu državne trupe koje patroliraju autoputevima i ne izgledaju kao da su upravo krenule u bitku. Zato su protesti u četvrtak izgledali sasvim različito od demonstracija prethodnih dana, pa nije bilo sukoba između građana i snaga reda.
Građani Fergusona okupljaju se otkako je policajac nekoliko puta pucao u nenaoružanog afroameričkog tinejdžera Majkla Brauna, koji je, kako prenosi Si-En-En, ruke držao uvis i nije predstavljao pretnju ili opasnost. Ubistvo i slamanje demonstracija silom još jednom su ukazali na nevolje sa kojima se suočava veliki deo Amerikanaca afričkog porekla. Dve trećine stanovnika Fergusona su Afroamerikanci, ali lokalnu vlast čine uglavnom belci. Stanovnici kažu da je za njih nemoguće da veruju lokalnoj upravi i policiji jer su samo trojica od 53 policajca Afroamerikanci, dok je svaki deveti od deset zaustavljenih vozača u saobraćaju – crnac.
Oni su lepo su reagovali kada im se u četvrtak uveče obratio Ron Džonson, kapetan snaga koje patroliraju državnim putevima i Afroamerikanac koji je odrastao u tom kraju.
„U poslednje vreme ovo mesto je ličilo na ratnu zonu i to je neprihvatljivo”, kazao je Džonson.
Da su se stvari otele kontroli, postalo je jasno kada je ministar pravde Erik Holder izjavio da je „veoma zabrinut” zbog izlaska vojnih vozila u Ferguson jer to nije način da se izgradi poverenje između zajednice i onih kojima je posao da je štite. FBI, federalni javni tužilac i ministarstvo pravde preuzeli su najveći deo istrage ubistva nesrećnog mladića, za koga još nije jasno zašto je zaustavljen na ulici. Predsednik Barak Obama obratio se javnosti poručujući: „Setimo se da smo svi deo jedne američke porodice. Ujedinjuju nas zajedničke vrednosti, koje uključuju veru u jednakost pred zakonom, osnovno poštovanje javnog reda i mira i pravo na mirne javne proteste.”
Snimci sa lica mesta podsetili su na eru borbe za građanska prava, kada su policajci sa psima jurišali na crne demonstrante. Američka štampa preplavljena je tekstovima učesnika događaja iz šezdesetih koji kažu da ih Ferguson podseća na to vreme, obeleženo brutalnošću uniformisanih lica na protestima u Los Anđelesu 1965. ili u Alabami 1967. Kada su ranije izbijali rasni nemiri, država bi obično formirala komisije koje su utvrđivale šta je razlog nezadovoljstva crnaca, ali su to, kako je primetio jedan od učesnika pokreta za prava crnaca, „iste analize, iste preporuke i isti nedostatak angažovanja (države)”.
Poslednji događaji ukazuju na još jedan problem u američkom društvu – policiju koja sve više liči na vojsku. „Njujork tajms” piše da je Pentagon snabdeo policiju vojnom opremom vrednom četiri milijarde dolara. I Ministarstvo odbrane šalje policiji teško naoružanje, automatske puške, tenkove i dronove na osnovu programa koji je 1997. predvideo da se ovakvom redistribucijom podeli višak vojne opreme.
Moćna vojna industrija je, sklapajući unosne ugovore sa državom, Pentagonu isporučila više oružja nego što mu je bilo potrebno. Osim toga, vojska stalno kupuje nove tipove oružja i tako ostaje sa velikom količinom neiskorišćenih porudžbina. Da bi se nekako opravdala ovoliko trošenje novca na naoružanje, vojska je rešila da višak opreme šalje policijskim stanicama širom SAD. Povrh svega, država je opremila policiju opremom vrednom 34 milijarde dolara otkako joj je posle 11. septembra u zadatak dala da se bori ne samo sa prestupima i kriminalom već i sa terorizmom.
(Politika)